Napad Amerike na Venecuelu mogao bi se odraziti i na Evropu, evo kako

Evropska komisija je u ponedjeljak pokušala da napravi razliku između američkog hapšenja venecuelanskog lidera Nicolása Madura i Trumpove obnovljene retorike o preuzimanju kontrole  nad arktičkim teritorijom, ali nije mogla da kaže kako planira da odvrati Amerikance od takvog poteza.

"Sjetit ćete se da je Grenland saveznik SAD-a i da je također pod pokroviteljstvom NATO-a. A to je velika, velika razlika", rekla je glavna glasnogovornica Komisije Paola Pinho. "Dakle, mi stoga u potpunosti podržavamo Grenland i ni na koji način ne vidimo moguću usporedbu s onim što se dogodilo [u Venezueli]".

Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen također je umanjio važnost poređenja s Venecuelom, naglašavajući novinarima da je njegova zemlja demokratska i da je to već dugi niz godina. Međutim, upozorio je da će vlada sada "pooštriti [svoj] ton".

"Dosta je bilo. Nema više pritiska. Nema više insinuacija. Nema više fantazija o aneksiji", rekao je Nielsen u objavi na društvenim mrežama ranije u ponedjeljak.

Danska premijerka Mette Frederiksen izgleda je shvatila Trumpove prijetnje zdravo za gotovo, upozoravajući da bi takav napad značio kraj NATO-a . "Američkog predsjednika treba shvatiti ozbiljno kada kaže da želi Grenland", rekla je. "Ako SAD odluče vojno napasti drugu zemlju NATO-a, onda sve prestaje... uključujući i sigurnost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata".

Nakon višestrukog pritiska o tome koje konkretne korake EU može poduzeti kako bi odvratila Trumpa, Komisija je oklijevala, rekavši samo da "neće prestati braniti" principe nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta - bez pojašnjenja kako planira to učiniti.

Grenlandska dilema

Svjetske sile su posljednjih godina nastojale proširiti svoj arktički otisak, a Grenland bogat mineralima - na kojem se nalazi američka vojna baza - poželjan je zbog svoje strateške sigurnosne i trgovinske vrijednosti.

Iako je Grenland samoupravna teritorija Danske, on nije dio same EU, budući da je napustio svog prethodnika, Evropske zajednice, 1985. godine. Ali Grenlandčani su građani EU jer je Danska u bloku.

"Grenland nam je potreban zbog nacionalne sigurnosti", rekao je Trump novinarima u avionu Air Force One u nedjelju. "Toliko je strateški važan. Trenutno je Grenland prekriven ruskim i kineskim brodovima posvuda".

Rusija je posljednjih godina povećala ulaganja u odbranu na Arktiku, dok se Kina povremeno pridružuje Moskvi u zajedničkim patrolama - iako stručnjaci primjećuju da se u blizini samog Grenlanda odvijalo malo vojnih aktivnosti.

Grenland i Danska su više puta odbili Trumpove ponude, insistirajući da Grenland nije na prodaju i da je njegova budućnost pitanje o kojem trebaju odlučivati ​​njegovi građani, a ne Washington.

Što se tiče Trumpove tvrdnje ovog vikenda da EU "treba" da SAD "imaju" Grenland, Komisija je rekla da to "svakako nije" stav EU.

Ipak, blagost odgovora Brisela ilustruje senzaciju u kojoj se Evropa nalazi. Strahujući od potencijalne odmazde Trumpa u vezi s trgovinom ili Ukrajinom ako primijeti da to šteti interesima SAD-a, EU je uglavnom suzdržala svoje udarce u odgovoru na njegovo zveckanje oružjem.

NATO također gazi po tankoj liniji kako bi izbjegao antagoniziranje američkog predsjednika. Dok su mnogi saveznici do sada odbacivali potpunu invaziju na Grenland kao nevjerovatnu, Trumpovi komentari počinju izazivati ​​zabrinutost - i prkos - unutar saveza.

"U potpunosti podržavamo Dansku - uključujući i nivo njihove zabrinutosti", rekao je jedan visoki diplomata NATO-a, kojem je odobrena anonimnost da slobodno govori.

Drugi tvrde da bi ove izjave trebale potaknuti saveznike da pojačaju svoje odbrambene sposobnosti na Arktiku - što bi također moglo umiriti Trumpa.

"Potrebno je malo kreativnog razmišljanja... kako bi se ojačalo prisustvo Alijanse oko Grenlanda i time riješili sigurnosni problemi SAD-a", rekao je drugi visoki diplomata NATO-a, napominjući da bi organizacija mogla poslati više vojne opreme u regiju kao što je to učinila prošle godine u Baltičkom moru i na istočnom krilu NATO-a.

"Ako šef države saveznika kaže da dio savezničke teritorije... ima 'ruske i kineske brodove posvuda', onda to treba shvatiti vrlo ozbiljno", dodali su. 

Ipak, Trumpova najnovija prijetnja predstavlja "egzistencijalni" izazov za NATO, rekao je Ed Arnold, viši saradnik u istraživačkom centru Royal United Services Institute, s obzirom na to da ne postoji presedan da jedna zemlja pokrene direktan napad na drugu unutar saveza od njegovog osnivanja 1949. godine.

Formiranje vojne baze EU na Grenlandu ka odgovor

U najgorem slučaju - u slučaju američke vojne intervencije - Danska bi mogla jednostrano pozvati saveznike na razgovore o prijetnjama svojoj sigurnosti, rekao je, ali bi tada bila onemogućena jer Washington blokira vojni odgovor.

To bi gotovo "sigurno... značilo kraj NATO-a kakvog poznajemo", rekao je Arnold.

Arnold je rekao da je došlo do povećane ruske i kineske aktivnosti na Arktiku, a njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul je također potvrdio tu činjenicu u intervjuu za Deutschlandfunk radio u ponedjeljak.

Trump je "s pravom istakao da postoji povećan interes Kine i Rusije za ovu regiju", rekao je Wadephul. "To utiče na naše sigurnosne interese. Svakako smo spremni razgovarati o ovim pitanjima sa SAD-om".

Rekao je da planira razgovarati o situaciji s američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom "u bliskoj budućnosti", naglasivši pritom važnost poštovanja teritorijalnog integriteta Grenlanda.

Raphael Glucksmann, francuski zastupnik u Evropskom parlamentu iz grupe Socijalista i demokrata, predložio je da EU stvori "stalnu evropsku vojnu bazu na Grenlandu", što bi, kako je rekao, "poslalo signal čvrstoće prema Trumpu i omogućilo nam da osporimo američki argument o našoj nesposobnosti da osiguramo sigurnost Grenlanda".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad